Nalazi dijelova vojničkog pojasa s područja Salone iz razdoblja 2. i prve polovine 3. st.

Sanja Ivcevic

Rimski vojnički pojas bio je poseban i prepoznatljiv dio osobne opreme vojnika koji je s vremenom poprimio snažno simboličko značenje. Tijekom vremena vojnički pojas mijenjao je svoj izgled i način na koji je bio ukrašen. U članku se tipološki obrađuju dijelovi pojasa koji se razvija sredinom 2. st., a koristi se i u prvoj polovini 3. st. Takvi nalazi do sada nisu objavljivani, a predstavljaju važnu kariku u tipološkom razvoju te vrste materijala. Obrađene su kopče s ušicom za spajanje s remenom, okovi izrađeni na proboj te kapljičasti pojasni jezičci.

SALONA OD 119. GODINE PRIJE KRISTA DO KASNE ANTIKE Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 23. i 24. rujna 2019. Uredili Nenad Cambi i Ivan Matijević KNJIŽEVNI KRUG SPLIT 2022 Sanja Ivčević NALAZI DIJELOVA VOJNIČKOG POJASA S PODRUČJA SALONE IZ RAZDOBLJA 2. I PRVE POLOVINE 3. STOLJEĆA UDK: 904(497.583Solin):355.1>“652“ Izvorni znanstveni članak Sanja Ivčević Arheološki muzej u Splitu Rimski vojnički pojas bio je poseban i prepoznatljiv dio osobne opreme vojnika koji je s vremenom poprimio snažno simboličko značenje. Tijekom vremena vojnički pojas mijenjao je svoj izgled i način na koji je bio ukrašen. U članku se tipološki obrađuju dijelovi pojasa koji se razvija sredinom 2. st., a koristi se i u prvoj polovini 3. st. Takvi nalazi do sada nisu objavljivani, a predstavljaju važnu kariku u tipološkom razvoju te vrste materijala. Obrađene su kopče s ušicom za spajanje s remenom, okovi izrađeni na proboj te kapljičasti pojasni jezičci. Ključne riječi: Salona; vojnički pojas; kopče s ušicom; pojasni okovi; pojasni jezičci; druga polovina 2. i prva polovina 3. st. Pripadnici vojske u Rimskom Carstvu činili su posebnu društvenu skupinu s vlastitim vanjskim simbolima. Prepoznatljivi i uočljivi dijelovi vojničke opreme poput oklopa, kacige i oružja nosili su se u borbi i tijekom vježbi ili parada, dok je u gradovima i naseljima vojnik u punoj opremi bio rijedak prizor.1 Ali i bez pune opreme, odjeveni u tuniku opasanu vojničkim pojasom o kojem se nosio bodež i mač,2 bili su prepoznatljivi po ponašanju i odjeći (habitus atque habitudo) kako navodi Apulej (Met. IX. 39).3 Preko ramena prebacivali su ogrtač (sagum, paenula)4 i obuvali specifičnu vojničku obuću (calligae). Stoga su izrazi saga sumere, ad saga ire ili in sagis esse značili odlazak u rat, a vojnike se nazivalo caligati jer 1 Osim u borbi i za ratnog stanja, u punoj su opremi vojnici bili u paradama, kod provjere opreme i za vrijeme vojnih vježbi (ambulatio; Veg. I. 27). U gradu i za vrijeme kada su obavljali neku službu izvan vojne nisu odijevali punu opremu (Speidel 2009a, str. 239-243). 2 Stalno nošenje oružja bio je privilegij vojnika jer su bili izuzeti od zakonskih ograničenja po tom pitanju, na primjer civilima je oružje bilo dopušteno nositi samo u posebnim situacijama, za lov ili tijekom putovanja za samoobranu; Coulston 2004., str. 141; Hoss 2011., str. 29. 3 Nam quidam procerus et, ut indicabat habitus atque habitudo, miles e legione… (Apul., Met., IX, 39); Speidel 2009a, str. 243; Hoss 2014., str. 81. 4 To se odnosi na vojnike od ranga običnog vojnika do centuriona. Oprema viših časnika razlikovala se i mijenjala tijekom vremena; vidi Hoss 2014., str. 67-71. 389 su u javnosti prepoznavani po specifičnim cipelama sa zakovicama.5 Simboličko značenje pojasa razvija se vjerojatno u vrijeme formiranja profesionalne vojske6 kada raste svijest o važnosti vojske i ugled vojnika. Krajem tog procesa, u vrijeme cara Augusta pojas se počinje ukrašavati,7 a dodatnu potvrdu važnosti tog dijela opreme nalazimo u pisanim izvorima8 i u činjenici da je postao gotovo neizostavan dio opreme, prikazan na vojničkim nadgrobnim spomenicima.9 Simbolično značenje pojasa proizašlo je iz činjenice da je na njemu nošen mač koji je bio osnovno oružje rimskog vojnika i s kojim je činio cjelinu. Pojas se opasivao i skidao zajedno s mačem i bodežom te su smatrani jednim predmetom,10 što osim zajedničkih nalaza mačeva i pojasa11 potvrđuje način prikazivanja oružja na kamenim spomenicima gdje se u pravilu uvijek pojas prikazuje zajedno s oružjem na njemu.12 Običaj detaljnog prikazivanja pojasa, čemu je razlog upravo simbolička uloga koju je imao, zadržao se sve do 3. st. Kako mač u tom razdoblju više nije nošen na pojasu već na remenu prebačenom preko ramena, očito je da je sam pojas zadržao simboličko značenje.13 5 Speidel 2009a, str. 243. Poznata je priča o Euzebiju kojemu je propao pokušaj prerušavanja u rimskog vojnika jer na nogama nije imao vojničke cipele (Pet. Sat. 82). 6 Radi se o dugotrajnom procesu koji započinje u kasnorepublikansko vrijeme, a završen je u doba Augusta, Webster 1998., str. 19-27; Gilliver 2007., str. 185-188; Southern 2007., str. 94, 97; Hoss 2014., str. 23-24. 7 Hoss 2017., str. 85. 8 Podaci iz pisanih izvora obično su poetični ili polemički te ih uvijek treba uzimati s dozom opreza (Hoss 2014., str. 73). Opis luksuzne opreme često se u literaturi javlja kod osude vojnika zbog luksuza koji ih je doveo do iscrpljenosti i omekšao im tijelo i karakter. To je do određene mjere postalo opće mjesto u književnim djelima još od grčkog vremena, a raskošna oprema spominje se u više izvora i u različitim kontekstima. Tako, primjerice, Plinije Stariji (Plin. NH XXXIII, 54) kritizira pretjerani luksuz vojnika koji jednostavnost i disciplinu zamjenjuju luksuzom i kojima je srebro omiljelo pa spominje pojaseve ukrašene srebrnim pločicama. Naziva ih se i uglađenim trgovcima koji su služili samo po gradovima te su »omlitavjeli od duga mira, vrlo teško podnosili ratne zadaće« (Tac. Ann. XIII, 35). Kod opisa opreme vojnika i njezine raskoši (koja se i opravdava u nekim slučajevima) pojas je mogao biti izričito spomenut (Amm. Marc. XVI, 10, 8) ili ne (Veg. Mil. II. 12, 14; Joseph BJ V. 9, 1) ali se vjerojatno uvijek takav opis opreme odnosio i na pojas, budući da je u pravilu bio ukrašen. Detaljno o izvorima vidi: Hoss 2014., str. 73-77. 9 Izgled nadgrobnog spomenika bio je osobni odabir pojedinog vojnika i iz načina na koji je prikazan iščitava se poruka koju je želio prenijeti o svom životu. Profesionalnom je vojniku kao predstavniku cara i njegove moći bilo važno istaknuti svoj uspjeh, hrabrost i zasluge, te materijalni status koji je postigao služeći u vojsci; Speidel 2009a, str. 243. O prikazima pojasa na spomenicima raznih kategorija vidi Hoss 2014., str. 88-169. 10 Feugère 2002., str. 175. 11 Hoss 2013., str. 321. 12 Franzoni 1987., str. 105, 106, kat. br. 1-3, 6-7, 27, 52-53; Bishop 1992., str. 91, 93, kat. br. 42, 44, sl. 11. 42, 44; Starac 2006., str. 109-112, kat. br. 68, 69, 71, str. 124, kat. br. 83. 13 Coulston 1987., str. 143, 146; James 2004., str. 60; Bishop, Coulston 2006., str. 10, 11, 182; Coulston 2007., str. 539-544; Hoss 2011., str. 38, 39. 390 Premda se izgled vojničkog pojasa tijekom vremena mijenjao, uvijek se razlikovao od civilnog pojasa,14 a vrijednost mu nije bila samo simbolična, već je raskošno ukrašen pojas imao svoju realnu vrijednost te je mogao biti korišten kao zalog ili platežno sredstvo.15 Činjenica da način ukrašavanja nije ugrožavao funkciju pojasa kao kod oružja i nekih dijelova opreme, omogućavala je priličnu slobodu kod dekoracije16 koja je ovisila o modi, a kako je pojas bio privatno vlasništvo,17 i o osobnom ukusu i željama pojedinca. Moguće je da se ukrasom iskazivao vojni rang ili rod vojske kojoj je vojnik pripadao.18 Simbolična snaga pojasa iščitava se i iz disciplinske mjere oduzimanje pojasa (discingere) na određeno vrijeme, a trajno oduzimanje pojasa značilo je nečastan otpust iz vojske.19 U vrijeme ranog kršćanstva, kako opisuju hagiografski izvori, čin javnog odbacivanja pojasa s oružjem označavao je odbijanje daljnjeg služenja u vojsci u trenutku priznavanja vjere.20 Privilegij nošenja pojasa, uz vojnike pod oružjem, imali su i oni pripadnici vojske kojima su dodijeljeni razni administrativni zadaci u upravi provincija.21 Arheološki su nalazi cjelovitog kompleta pojasa sa svim komponentama malobrojni22 što otežava mogućnost precizne rekonstrukcije23 te se kod proučavanja izgleda i načina nošenja pojasa potrebno osloniti na prikaze vojnika na spomenicima.24 Njihovom je usporedbom s nalazima s terena moguće doći do odgovora na neka od pitanja o konstrukciji pojasa.25 Za konjanički pojas proučavanje i Deschler-Erb 1999., str. 40; Hoss 2014., str. 70. Tac. Hist. I. 57. 16 Hoss 2014., str. 312-313. 17 Pojas, a i ostalu opremu vojnik je kupovao već prilikom regrutacije, a na kraju službe, nakon umirovljenja ili smrti mogla je biti prodana natrag jedinici, što je za dio opreme vjerojatno bilo obavezno, primjerice za šator kojega je jedan vojnik posjedovao samo dio, dijeleći ga s ostalim pripadnicima kontubernija. Polaganje vojničke opreme u grobove (vjerojatno prema zahtjevu pokojnika) dokazuje da je bilo moguće zadržati opremu i nakon umirovljenja ili smrti, a isto je potvrđeno i nalazima vojne opreme u hramovima gdje su polagani kao zavjetni dar; Breeze, Close-Brooks, Ritchie 1976., str. 93-95; Nicolay 2007., str. 166-171, str. 177-179; Hoss 2011., str. 31; 2014., str. 79-81; Ivčević 2019. 18 Hoss 2017., str. 88-90. 19 Javno pokazivanje bez pojasa bilo je izuzetno ponižavajuće; Speidel 2009a, str. 244; Hoss 2013., str. 321, 322. 20 Woods 1994., str. 57, 58; Woodfin 2006., str. 126. 21 Tijekom 2. i 3. st. razvija se posebna grana administrativnih službenika koji su iz vojske dodijeljeni u upravu te su obavljali administrativne poslove. U 4. st., kada je ta služba odvojena od služenja pod oružjem i sudjelovanja u vojnim obavezama, oni i dalje zadržavaju pravo nošenja pojasa kao i ostale privilegije koje je nosila vojna služba; Speidel 2009b, str. 274, 277. 22 Neki od takvih nalaza su iz Herkulana (Gore 1984., str. 572) Vindonisse (Deschler-Erb 1997., str. 13-16) i noviji nalaz iz Iloka (Dizdar 2010., 244-245). 23 Grew, Griffiths 1991., str. 48, 49; Bishop, Coulston 2006., str. 106, 107. 24 Hoss 2011., str. 31-34; Hoss 2014., str. 84-170. 25 U razdoblju 2. st. na području Carstva smanjuje se broj nadgrobnih spomenika s prikazom vojnika u opremi (Hoss 2014., 251-252) te je proučavanje više usmjereno na javne spomenike. Za pojaseve kojima se ovdje bavimo ne postoji sačuvan prikaz iz Salone, a malobrojni spomenici te kategorije iz Salone pripadaju razdoblju 3. st. (inv. br. AMS 14 15 391 rekonstrukciju dodatno otežava činjenica da se na prikazima pojas često ne vidi ili je dijelom pokriven štitom koji konjanik drži u ruci.26 Način nošenja, kao i izgled pojasa, mijenjao se pod utjecajem mode. Od vremena cara Augusta nosila su se dva uska pojasa, često prekrižena s prednje strane tijela i prekrivena metalnim pločicama, barem s prednje strane.27 Kopčao se D-kopčama s volutama, a ukrašavao brončanim pokositrenim ili posrebrenim pojasnim pločicama često dodatno ukrašenim nijeliranjem ili tiještenjem. U tom je razdoblju sjajnom, srebrnom izgledu pojasa doprinosila vojnička pregača nošena s prednje strane tijela,28 sastavljena od kožnih traka prekrivenih metalnim pločicama.29 Od vremena Flavijevaca dolazi do redukcije pregače i promjene u izgledu pojasa.30 Počinje se nositi jedan pojas na kojem su se vješali bodež i mač, a tijekom 2. st. mač se počinje vješati o remen koji se nosio preko ramena.31 Tijekom antoninskog razdoblja pregača potpuno izlazi iz uporabe, a mijenja se i način ukrašavanja pojasa. Kopče dobivaju novi oblik,32 a okovi se izrađuju uglavnom tehnikom na proboj s različitim ukrasnim motivima33 od kojih neki odaju utjecaj keltske umjetnosti34 te nestaje efekt srebrnog sjaja koji je karakterizirao 71200 i AMS D-607: Hofmann 1905., str. 74, 75, sl. 51 (AMS 71200); Cambi 1988., str. 97-99, T. II, III; Cambi 2002., str. 152, sl. 228, 229; Ivčević 2013b, str. 452, sl. 6, 7). Za vojničke spomenike 3. st. vidi Coulston 1987.; Coulston 2007., 535-537. 26 Gabelman 1973.; Bishop, Coulston 2006., str. 107; Hoss 2009., str. 314-317. 27 Nalaz iz Velsena pokazuje da pojas nije bio ojačan pločicama po cijeloj dužini (Morel, Bosman 1989., str. 180-181, 184), no nalaz iz Herkulana pokazuje suprotno (Bishop, Coulston 2006., str. 106, 107). 28 Za prikaze na kamenim spomenicima vidi: Grew, Griffiths 1991., str. 52; Bishop 1992., str. 81-92; Starac 2006., str. 110, kat. br. 69, str. 124, kat. br. 83; Hoss 2014., str. 135-139. 29 Bishop 1992., str. 99, T. 2; Deschler-Erb 1999., str. 45; Feugère 2002., str. 176-178, 180, sl. 242; Bishop, Coulston 2006., str. 109-110; Hoss 2014., str. 119-131. 30 U kasno flavijevsko vrijeme datirana je stela vojnika VIII. dobrovoljačke kohorte Servija Enija Fuska iz Arheološkog muzeja u Splitu (inv. br. AMS A 1102) koja ima prikaz vojnika u paenuli s mačem na desnom boku i vojničkom pregačom koja se sastojala od tri remena s privjescima kružnim okovima (Hofmann 1905., str. 71, sl. 49; Bishop 1992., str. 89, 90, sl. 10. 33; Cambi 2005., str. 67, 68, sl. 95; Ivčević 2013b, str. 451, sl. 5, str. 459). Kohorta je bila stacionirana u Andetriju (Muć), do kraja 1. st., a početkom 2. nalazi se u Tiluriju; Wilkes 1969., str. 141. 31 Običaj nošenja mača na remenu koji se prebacivao preko ramena javlja se već od sredine 1. st.; Deschler-Erb 1999., str. 40; Bishop, Coulston 2006., str. 106; Hoss 2011., str. 35. O nazivu za pojas (cingulum i balteus) vidi: Bishop, Coulston 2006., str. 106; Hoss 2014., str. 73-77. 32 Oldenstein 1977., str. 214-16, T. 76; Nedved 1981., str. 180, kat. br. 312, 313, str. 181, sl. 8. 312, 313; Koščević 1991., str. 67, T. XXVI. 365-368; Koščević 2000., str. 116, kat. br. 186; Radman-Livaja 2004., str. 94, T. 41. 271-273, T. 42. 274-275; Bishop, Coulston 2006., str. 182, 183; Hoss 2011., str. 37-38. 33 Oldenstein 1977., str. 193-203, T. 62-68. 34 Boube-Piccot 1964., str. 184; Böhme 1972., str. 43, 44, T. 29. 1138-1149, T. 30. 1150; Oldenstein 1977., str. 204-207, T. 69, 70; Lawson 1978., str. 153. Ukras trubljastim motivima nije ograničen na pojasne garniture (Henderson 1949., str. 133, kat. br. 151, T. XL. 151; Roma sul Danubio 2002., str. 237, kat. br. IVa. 75, 76; Bishop, Coulston 2006., 392 pojas u 1. stoljeću. Oblici okova i motivi ukrasa postaju raznovrsniji, a pojasni jezičci izduženog su kapljičastog oblika.35 Ovdje se, budući da su dijelovi pojasa 1. i početka 2. st. iz Salone objavljeni u novijoj literaturi,36 bavimo tipološkom obradom neobjavljenih nalaza pojasa koji se razvija od sredine 2. st., a koristi se i u prvoj polovici 3. st. Radi se o tipu koji se razvija iz ranog rimskog pojasa iz 1. st., a nestaje pojavom pojaseva sa prstenastom kopčom koji će prevladati tijekom 3. st.37 te predstavljaju važnu kariku u tipološkom razvoju te vrste materijala. KOPČE S UŠICOM Pojasne kopče 2. st. razlikuju se od ranijih prvenstveno konstrukcijski. Kopča se više ne učvršćuje za pojas pomoću zgloba, već trapezoidne ili četvrtaste ušice kojom se spajala s pojasnim okovom ili se kroz nju provlačio direktno remen pojasa.38 Pronađene su na brojnim lokalitetima diljem Carstva, civilnim39 i vojnim, no najbolje su zastupljene na limesu i pripisuju se vojničkoj nošnji.40 Uglavnom str. 145, sl. 88. 5; Hoss 2011., str. 36, sl. 4.3), već se koristi i u ukrašavanju i oblikovanju konjske opreme (Barkóczi 1948., str. 174, 175, sl. 4, 5; Boube-Piccot 1964., str. 184 i dalje; Schleiermacher 2000., str. 184, T. 7. 14-23) i fibula (Böhme 1972., T. 29. 1138-1149, T. 30. 1150; Jobst 1975., T. 48. 344; Roma sul Danubio 2002., str. 191, kat. br. IId. 5). 35 Oldenstein 1977., str. 204-207, T. 69, T. 70; Radman-Livaja 2004., str. 96, T. 46. 313-316, T. 47, 48, 49. 349-343; Bishop, Coulston 2006., str. 144, 145; Hoss 2011., str. 35-37. 36 Višić-Ljubić 2006.; Ivčević 2013a, str. 303-305; Ivčević 2016., str. 124-137. Tip koji se javlja početkom 2. st. (tip Salzburg) nije zastupljen u Saloni. Jedna takva kopča pronađena je u Tiluriju (Ivčević 2016., kat. br. 238, T. 20. 238), a pripada varijanti A.4.b koja je uglavnom zastupljena na germanskom i retskom limesu bila proširena po cijelom Rimskom Carstvu (Hoss 2014., str. 248). Njezina se pojava stavlja od početka 2. st. a traje barem do početka 3. st. Postoji mišljenje o trajanju i kroz prvu četvrtinu 3. st. (Oldenstein 1977., str. 212; Redžić 2013., str. 28). Slične kopče nalazimo na raznim lokalitetima na području Carstva; Oldenstein 1977., kat. br. 981-987; T. 74. 981-985, T. 75. 986-987; Jütting 1995., str. 194, sl. 7.37, 38; Galić, Radman-Livaja 2006., str. 167, sl. 2. 37 Petculescu 1995., str. 119, 123; Bishop, Coulston 2006., str. 182-184; James 2004., str. 61.63; Ciugudean 2011.; Hoss 2012., str. 319-326. 38 Oldenstein 1977., str. 214-216; Radman-Livaja 2004., str. 92, sl. 21; Bishop, Coulston 2006., str. 182, 183; Hoss 2011., str. 37-38. 39 Völling 1996., str. 443, 444, bilj. 64. 40 Oldenstein 1977., T. 76; str. 215, popis nalaza u bilj. 719, gdje autor navodi i nalaz kalupa za taj tip kopče iz Osijeka; Sagadin 1979., str. 312, 323, kat. br. 152-155, T. 9. 9-12; Boube-Piccot 1980., str. 137-142, str. 248-253, str. 315-320, str. 356-359; Nedved 1981., str. 180, 181, kat. br. 312, 313, sl. 8. 312, 313; Koščević 1991., T. XXVI. 366-368; Rajtár 1994., str. 92, sl. 8. 6-8; Koščević 2000., str. 116, kat. br. 186; Roma sul Danubio 2002., str. 237, 238, kat. IVa. 75-76; Stuppner 2002., str. 27, sl. 4, 9, 10; Radman-Livaja 2004., str. 134, 135, kat. br. 272-278, str. 190, 191, T. 41. 272, 273; T. 42. 274-278; Radman-Livaja 393 se datiraju od polovine 2. do polovine 3. st.,41 no već od početka 3. st. slabije su zastupljene, moguće potisnute prstenastim i četvrtastim kopčama koje ulaze u upotrebu krajem 2. st., a također su najbolje zastupljene na području limesa.42 U posljednje vrijeme pojavilo se mišljenje i o mogućoj ranijoj pojavi kopči s ušicom. Naime, na temelju nalaza u zatvorenim grobnim cjelinama nekropole Više grobalja u Viminaciju s novcem Hadrijana,43 predložena je datacija pojave ovog tipa u drugu četvrtinu 2. st.44 Neki se primjerci interpretiraju i kao kopče konjske orme, a one manjih dimenzija možda su služile kao kopče za ostruge.45 Kopče polukružno oblikovanog okvira s krajevima svijenim u volute koje su ponekad spojene s okvirom s unutrašnje strane pripadaju tipu Osterburken.46 Ušica je mogla biti četvrtasta, trapezoidna ili T-oblika. Trn je kod ovih kopči tanak i ravan. Tipološka podjela unutar tipa izrađena je kod više autora prema različitim kriterijima. S. Hoss dijeli svoj tip A.5 temeljem izgleda voluta u tri varijante (A.5a-c). Prema njezinoj podjeli, jedna kopča iz Salone (kat. br. 1) pripada varijanti A.5.a (kopče s ušicom i jednostavnim volutama). Ta je varijanta zastupljena brojnim primjercima na području cijelog Carstva te za naš primjerak nalazimo više bliskih analogija s raznih područja.47 Dvije kopče (kat. br. 2, 3) pripadale bi varijanti A.5.b (kopče s ušicom i volutama spojenim s okvirom kopče).48 2008., str. 297, kat. br. 13-15; Ciugudean 2012., str. 114, 115, str. 127, T. I; Redžić 2013., str. 32, 33; Hoss 2014., str. 40-57 (katalog metalnih nalaza), kat. br. A.556-A.819. 41 J. Oldenstein im najraniju pojavu, temeljem nalaza u Osterburkenu, stavlja u sredinu 2. st., a taj nalaz povezuje sa sličnima iz Hedernheima, Dura Europosa, Niederbibera i Lauriakuma koji su datirani u drugu polovinu 2. st. Trajanje im stavlja i kroz prvu polovinu 3. st. (Oldenstein 1977., str. 214-216). Dopušta, međutim, i raniju pojavu. S. Hoss im pojavu datira antoninskim razdobljem (Hoss 2011., str. 35). U razdoblje druge polovine 2. i početak 3. datirani su i primjerci iz Siska i Dalja (Koščević 1991., str. 67; Radman-Livaja 2004., str. 94), Intercise (Teichner 2011., str. 110, 111, sl. 46. M1), te na brojnim lokalitetima diljem Carstva (Redžić 2013., str. 33, 34). Slovenski primjerci datirani su u prvu polovinu 3. st. (Sagadin 1979., T. 9. 9-13, str. 338, T. 11. tip 10). 42 Oldenstein 1977., str. 218, 219; Hoss 2011., str. 37, 38; Redžić 2013., str. 34. 43 Nalazi takvih kopči s novcem Hadrijana potvrđeni su i na drugim lokalitetima Carstva; Redžić 2013., str. 33, 34. 44 Redžić 2013., str. 34. 45 Boube-Piccot 1980., str. 137-142 (Volubilis), str. 248-253 (Banasa), str. 315-320 (Thamusida), str. 356-359 (Tamuda); Radman-Livaja 2005., str. 940; Kostromichyov 2016., str. 141. 46 Oldenstein 1977., str. 214. 47 Behrens 1912., str. 87, sl. 3, 14; Sagadin 1979., T. 9. 12; Nedved 1981., str. 181, sl. 8. 312, 313; Lloyd-Morgan 1987., str. 90, T. III.A; Zotović, Jordović 1990., str. 93, G-137, T. CXXXII.3, str. 100, G-202, T. CLXVI.5; Koščević 1991., str. 67, T. XXVI. 366; Rajtár 1994., str. 92, sl. 8. 6; Jilek, Stiglitz 1986., str. 197, T. 8. 10; Völling 1996., str. 442444, kat. br. 19, 20, sl. 4. 5, 6; Crnobrnja, Krunić 1997., str. 283, kat. br. 466; Ciugudean 1997., str. 687, sl. 31; Radman-Livaja 2004., str. 190, T. 41. 272-273; Chapman 2005., str. 119-120, kat. br. Sh01, Sh03, Sh07, Sh12; Radman-Livaja 2008., 297, 304, kat. br. 14-16; Hoss 2014., str. 43-44, 47-48 (katalog metalnih nalaza): A.593, A.594, A.596, A.599, A. 656, A.667, A.668. 48 Hoss 2014., str. 50. 394 Taj je tip prilično ujednačen na raznim područjima rasprostiranja, a od brojnih sačuvanih primjeraka naše dvije kopče najsličnije su primjercima iz Britanije, Njemačke i Austrije.49 Nalaz takve kopče iz Slovenije datiran se u prvu polovicu 3. st.50 Varijanti A.5c (kopče s ušicom i volutama s vanjske strane ušice) pripada kopča pod kataloškim brojem 4. Ova je varijanta brojčano zastupljena jednako kao i prethodna, no za naš primjerak izrazito kratkih vanjskih voluta nalazimo tek nekoliko bliskih analogija.51 Kopče tog tipa rasprostranjene su od Britanije, s naglaskom na Hadrijanov zid, te uz rajnski i dunavski limes sve do Crnog mora gdje se izrazito velik broj nalaza povezuje s povijesnim okolnostima u tom razdoblju.52 Što se distribucije tiče, nema razlike s obzirom na varijante, a razlike su u dataciji među varijantama neznatne.53 Premda ovaj tip kopče postupno izlazi iz mode već od kraja 2. st. i početka 3. st., kada se javljaju novi načini kopčanja pojasa, postoje nalazi koji upućuju da tip nije definitivno napušten sve do kraja 3. i početka 4. st.54 Tipološka podjela koju je proveo D. Kostromichyov na temelju nalaza iz Hersonesa, ali uzimajući u obzir i kopče tog tipa s ostalih područja rasprostiranja, temelji se na proučavanju oblika ušice i spoja okvira s ušicom. U toj su tipologiji izdvojena četiri osnovna tipa, a svaki tip ima po dvije varijante s obzirom na volute odnosno nedostatak istih.55 Salonitanski su primjerci najbliži tipu A1 (s četvrtastom ušicom i četvrtastim spojem ušice i okvira) koji je najpopularniji, a rasprostranjen je od Britanije, preko rajnskog i dunavskog limesa, do Crnog mora.56 Autor početak proizvodnje tih kopči stavlja u razdoblje od druge četvrtine ili sredine 2. st.,57 a neki tipovi traju sve do početka 4. st.58 Navodi se preko 50 primjeraka tog tipa, a našim su kopčama najsličniji primjerci iz Britanije (A.727), Njemačke (A.711) i Austrije (kat. br. A.737, A.749); Hoss 2014., str. 50-52 (katalog metalnih nalaza). 50 Sagadin 1979., str. 152, T. 9. 9. 51 Fülep 1977., str. 55, gr. 307, T. 39.8; Koščević 1991., str. 67, T. XXVI. 368; Jütting 1995., str. 194-195, kat. br. 41, T. 7.41; Chapman 2005., 119, Nr. Sh 16; Hoss 2014., str. 54, 56 (katalog metalnih nalaza): kat. br. A.764, A.768, A. 769, A.771, A. 772; A.789, A.797, A.804. 52 Dobra zastupljenost tipa na području Bospora tumači se povijesnim okolnostima, s obzirom na to da se u vrijeme kojem pripadaju kopče na tom području vode ratovi s narodima s istoka. Dio je nalaza vjerojatno donesen s rimskom vojskom, a dio se pripisuje lokalnoj proizvodnji; Hoss 2014., str. 253. 53 Hoss 2014., str. 41 (katalog metalnih nalaza). 54 Hoss 2014., str. 303, tab. XI.1; Kostromichyov 2016., str. 149, sl. 13. 55 Kostromichyov 2016., str. 141. 56 Navodi se 116 primjeraka sa 52 lokaliteta od kojih je na nekima u Britaniji, Panoniji i Daciji potvrđena i proizvodnja tipa; Kostromichyov 2016., str. 141, 145, sl. 5 (karta rasprostiranja), 149-150, bilj. 5 (popis nalazišta). 57 Na temelju nekoliko nalaza iz zatvorenih cjelina s novcem Hadrijana (Hübener 1963./1964., str. 21-24, sl. 4.151; Zotović, Jordović 1990., str. 93, G-137, T. CXXXII.3; Redžić 2013., str. 33, 34. 58 Kostromichyov 2016., str. 149. 49 395 POJASNI OKOVI Kod pojasnih se okova u ovom razdoblju uočavaju brojne promjene u odnosu na ranije okove za pojas, a uočljive su u izradi, ukrašavanju, odnosno odabiru dekorativnih motiva te načinu učvršćivanja na pojas.59 Izrađivani su tehnikom na proboj, a premda su do određene mjere stilski ujednačeni, karakterizira ih raznolikost ukrasnih motiva, te se istovremeno javlja velik broj tipova.60 Budući da se više ne koristi pokositrenje i posrebrenje, pojas gubi svoj srebrni sjaj karakterističan u ranijem razdoblju, a raskošan izgled postiže se kontrastom kože u podlozi s brončanim sjajem okova.61 Izrađivali su se u raznim oblicima, premda neki tipovi zadržavaju pravokutni oblik uobičajen u ranijim vremenima, ali s promijenjenim ukrasom. S područja Salone sačuvano je sedam pravokutnih okova s ukrasom izrađenim na proboj (kat. br. 5-11). Pripadaju najbrojnijoj, a ujedno i najranijoj skupini okova u razdoblju kojim se ovdje bavimo, a u literaturi se obično dijele na varijante temeljem ukrasnih motiva.62 Naši okovi pripadaju tipu okova s jednostavnim okvirom i dekorativnim motivima (tip Hoss B.11.1),63 dok varijante tipa s natpisom (B.11.2) i životinjskim scenama nisu zastupljeni u Saloni (B.11.3).64 Datiraju se u razdoblje od sredine, odnosno zadnje trećine 2. st. do sredine 3. st. Većina nalaza tog tipa potječe iz vojnih logora na limesu uz Dunav i Rajnu, ali nalazimo ih zastupljene na području cijelog Rimskog Carstva.65 Premda pripadaju istom tipu, pravokutni okovi iz Salone međusobno se razlikuju. Dva su ukrašena križnim motivima, no jedan je finije izrade i manjih dimenzija (kat. br. 5)66 i ima sačuvana dva trna sa stražnje strane dok je drugi robusniji, te ima bočni nastavak Hoss 2014., str. 186. Mogući razlog leži u proizvodnji pojasnih garnitura za potrebe pojedine jedinice u radionicama u logoru; Oldenstein 1977., str. 84, 85. 61 Hoss 2014., str. 248. Koža za pojas mogla je biti bojana čime se taj kontrast pojačavao (Hoss 2014., str. 157-158.) 62 Hoss 2014., str. 249. 63 Tip se dalje može podijeliti na varijante s obzirom na motiv korišten u dekoraciji: B.11.1a – s rešetkastim motivom, tako ih primjerice S. Hoss dijeli na četiri varijante B.11.1b – s vegetabilnim motivom, B.11.1c – s pelta ukrasom na užoj strani, B11.1d s jezičcem ili kukom na užoj strani (Hoss 2014., str. 134). 64 U Arheološkom muzeju čuvaju se dva gotovo identična pojasna okova s prikazom dupina, ali kako im nije poznat lokalitet nalaza, izlaze iz okvira ovog članka (inv. br. AMS H-5961, inv. br. AMS H-5962). Motiv dupina prilično je rijedak, puno rjeđi od, primjerice, motiva lova; Hoss 2014., str. 249-250 (analogni primjerak našima: str. 148, kat. br. B. 1026). Dupin ima snažno simboličko značenje, a okovi s tim motivom nisu česti (Ciugudean 2017., str. 350, T. II.5). 65 Oldenstein 1977., str. 193-197; Hoss 2014., str. 249, 134-135 (katalog metalnih nalaza). 66 Okove s finijom izradom središnjeg dijela koji se datiraju nešto kasnije (od zadnje trećine 2. st.; Oldenstein 1977., str. 197; Hoss 2014., 254 /Hoss tip B.12) karakterizira dvostruki izdignuti okvirni ukras s bočne strane što kod našeg primjerka nije slučaj pa je, unatoč nešto finijoj izradi ukrasa, vjerojatno istovremen s ostalim pravokutnim okovima iz Salone. 59 60 396 s rupicom za zakovicu (kat. br. 6). Okove s takvim motivom nalazimo zastupljene u svim dijelovima Carstva.67 Preostalih pet pravokutnih okova (kat. br. 7-11) ujednačeno je dimenzijama i ukrasom te su vjerojatno bili dio iste pojasne garniture. Tipološki pripadaju istoj skupini kao dva prethodna okova, ali se razlikuju središnjim motivom koji je formiran od dviju vitica u obliku slova S.68 Ukras vitičastim motivom rjeđe je zastupljen od križnog.69 Jedan okov (kat. br. 7) ima sačuvan ulomak pločice na jednoj od bočnih strana, kojom je bio povezan s kopčom i učvršćen na završetak remena.70 Za ovalni okov iz Salone možemo samo pretpostaviti da je služio kao pojasni jer se takvim okovima, osim pojasa i remena mača, ukrašavala i konjska orma, a vjerojatno i kožne torbe.71 Sigurnu potvrdu da je okov korišten za pojas mogu pružiti jedino precizne okolnosti nalaza koje nama nisu poznate budući je jedini sačuvani podatak o okolnostima nalaza da je okov pronađen na lokalitetu Kapljuč u Saloni. Motivom ukrasa naš je okov (kat. br. 12) najsličniji skupini okova ukrašenih trubljastim motivima,72 kakve nalazimo široko rasprostranjene na području Carstva, uglavnom u vojnim logorima.73 Datiraju se u drugu polovinu 2. i početak 3. st. s mogućim trajanjem i kroz cijelu prvu polovinu 3. st.74 Malobrojni okovi slični našem uvršteni su u skupinu s trubljastim motivom,75 premda je sam motiv 67 Webster 1958., str. 91, kat. br. 209, sl. 7.209; Allason-Jones 1988., str. 215, 216, 52a.3, str. 227, sl. 5. 52a.3; Dawson 1989., str. 88, T. IIB; Dearne 1990., str. 27, sl.1; Koščević 1991., T.XXIX. 400; Radman-Livaja 2004., str. 191, T. 42. 280; Chapman 2005., str. 109, 110, kat. br. Sc07, Sc09, sc 13, Sc17-18; Sc20-22, Sc 27; Bishop, Coulston 2006., str. 145, sl. 88. 3, 4; Redžić 2013., str. 43, kat. br. 25, T. VII. 25 b, 25c; T. IL. 452-455; Hoss 2014., str. 136-138 (katalog metalnih nalaza), kat. B.869, B.893-895 (tip B.11.a) i B.980 (tip B.11.1d). 68 Tip Redžić XVII, varijanta 6; Redžić 2013., str. 200-203; Tip Hoss B.11.1, varijanta b; Hoss 2014., str. 249. 69 Analogni primjerci sa sličnim ukrasom nisu mnogobrojni: Redžić 2013., str. 206, kat. br. 460, 461, T. IL. 460a-b, 461; Hoss 2014., str. 141 (katalog metalnih nalaza), T. 45. B.946; križni motiv i vitice u obliku slova S mogli su biti kombinirani i na istom okovu: Oldenstein 1977., T. 62. 791-793, a korišteni su razni motivi poput kružnih i polukružnih, voluta, vitica i sl. 70 Oldenstein 1977., str. 276, kat. br. 997, 998, T. 75. 997, 998; Jütting 1995., str. 194, sl. 7. 44, str. 198, kat. br. 44. 71 Takvi okovi iz konjaničkog ukopa s lokaliteta Brigetio u Mađarskoj datirani su u drugu polovinu 2. st. i pripisani konjskoj opremi (Barkóczi 1948., str. 177, 178, T. XXX..8, T. XXXI. 4,5, T. XXXII. 4, 6); Hoss 2014., str. 257. 72 Premda su ime dobili po trubljastom motivu ukrasa, na tim su okovima zastupljeni i drugi motivi kao primjerice polumjesečasti. S. Hoss ih izdvaja u tip B.21 (tip Faimingen) u kojem izdvaja 3 varijante i povezuje ih s pravokutnim okovima koji su ukrašeni trubljastim motivima (B.17 – tip Klosterneuburg); Hoss 2014., str. 257-258. 73 Na temelju motiva sugerira se kasnolatenski keltski utjecaj, ali moguće je i da su inspirirani motivima iz dunavskih provincija (Oldenstein 1977., str. 204; Hoss 2011., str. 37). 74 Oldenstein 1977., str. 205-207; Redžić 2013., str. 213, 214; Hoss 2014., str. 258. 75 Oldenstein 1977., str. 272, kat. 930, 931, T. 70. 397 dosta blizak vitičastom ukrasu. Primjerak poput našeg koji je pronađen u Viminaciju76 određen je u isti tip kao i pravokutni okovi (tip XVII – okovi izduženog oblika, varijanta 6) i datiran u isto vrijeme.77 Tri pojasna okova iz Salone specifičnog oblika kojima je namjena potvrđena nalazima zajedno s kopčama tipa Osterburken78 (kat. br. 13-15) datiraju se od druge polovine, odnosno kraja 2. i u prvu polovinu 3. st.79 Pripadaju tipu Hoss B. 2580 i relativno su rijedak nalaz na rimskim lokalitetima.81 To se osobito odnosi na primjerak posebnog oblika pod kataloškim brojem 15 kojem gornji dio nije proširen u obliku pravokutnika, kako je uobičajeno, već ima oblik dvostruke pelte, a za koji smo pronašli tek jedan sličan primjerak iz Zugmantela u Njemačkoj82 i jedan s lokaliteta Orgovány u Mađarskoj.83 Ovaj tip pojasnih okova najbolje je zastupljen na prostoru Recije, Norika i Panonije.84 POJASNI JEZIČCI Otprilike sredinom 2. st. javljaju se kapljičasti pojasni jezičci zastupljeni uglavnom na vojnim lokalitetima, no nije isključena ni civilna upotreba.85 Rabljeni su s različitim tipovima kopči i okova, 86 dobro su zastupljeni u svim dijelovima Rimskog Carstva,87 a najbolje na dunavskom području.88 Nosili su se u paru kao ukras završetka pojasa koji je bio uzdužno podijeljen u dva dijela, o čemu svjedoče Redžić 2013., str. 213, kat. br. 493, T. LI. 493. U ovu su varijantu uvršteni okovi ukrašeni na proboj raznim motivima (križni, kružni ili polukružni, motiv ljiljana, ili vitice kao kod našeg primjerka); Redžić 2013., str. 200-203. Sličan mu je jedan dački okov (Dawson 1989., str. 343, sl. 2, 16), a okov sličan našem iz Muzeja u Rabatu u Maroku pripisan je konjskoj opremi; Boube-Piccot 1980., str. 174, 180, kat. br. 245. 78 Hoss 2014., str. 199 (katalog metalnih nalaza). 79 Oldenstein 1977., str. 200, 201; Radman-Livaja 2004., str. 94, 95; Hoss 2014., str. 272, 305, Tab. XI.2, B.25. 80 Hoss 2014., 272, (katalog metalnih nalaza str. 199). 81 Petru 1972., T. XVII, gr. 130. 32; Oldenstein 1977., str. 270, kat. br. 869, T. 66. 869; Zotović, Jordović 1990., str. 90, G-115, T. CXVI. 3; Koščević 1992., str. 73, kat. br. 87-89, str. 88, T. 7. 87, 89; Ivanišević, Nikolić-Đorđević 1997., str. 134, sl. 55. 19; Crnobrnja, Krunić 1997., str. 288, kat. br. 486, 487; Radman-Livaja 2004., str. 134, kat. br. 281-285, T. 42. 281-283, T. 43. 284, 285; Radman-Livaja 2005., str. 943, kat. br. 18, 19, sl. 3. 18, 19; Vujović 2013., str. 36, T. III. 5; Hoss 2014., kat. br. 1626-1846, T. 59. B.1626-T. 60.1646. 82 Oldenstein 1977., str. 270, kat. br. 873, T. 67. 873. 83 Hoss 2014., str. 200, kat. br. B.1647, T. 60. 1647. 84 Hoss 2014., str. 272. 85 Oldenstein 1977., str. 144; Radman-Livaja 2004., str. 96. 86 Redžić 2013., str. 323; Hoss 2014., str. 259. 87 Hoss 2014., str. 262-274 (katalog metalnih nalaza), H1- H.217. 88 Hoss 2014., str. 259. 76 77 398 nalazi iz zatvorenih cjelina gdje su uobičajeno zastupljena po dva takva privjeska.89 Vješali su se na okov kraja remena kako bi dodatno otežali taj dio pojasa što je visio uz nogu. Oni su kao i pregača, ali u manjem intenzitetu, zveckali dok je vojnik hodao,90 no primarna im je uloga ipak dekorativna.91 Datirani su od sredine 2. i u 3. st.,92 a pojavljuju se do sredine 4. st.93 U Saloni su pronađena tri jezička (kat. br. 16-18) tog tipa (Klosterneuburg) koji karakteriziraju jednostavna izrada, četvrtasta ili polukružna ušica za vješanje te ukrasni gumb na dnu. Za naše primjerke postoje brojne analogije jer se nalaze na širokom prostoru zastupljeni u velikom broju. Moguće je izdvojiti dvije varijante tog tipa, a naši pripadaju znatno bolje zastupljenoj varijanti pravokutnog presjeka i jednostavnije izrade. Druga varijanta kojoj su karakteristike snažnija profilacija s kružnim ili polukružnim presjekom ne razlikuje se datacijom ili distribucijom od prve varijante. S. Redžić kod obrade nalaza iz Viminacija izdvaja dvije varijante (tip XXVI varijanta 1 i 2),94 kao i S. Hoss koja definira dvije varijante tipa s ušicom Klosterneuburg (H.1) i to H.1a, kojem pripadaju naši privjesci, i H.1b.95 Privjesci iz Salone, koje karakteriziraju četvrtasta ušica s polukružnim otvorom, profilirano dno i ravni pločasti presjek, pripadaju prvoj varijanti. Takvi su privjesci brojni, te snažno prevladavaju u odnosu na drugu varijantu tipa koju karakterizira jača profiliranost, a brojne analogije nalazimo na području cijelog Carstva.96 Hoss 2014., str. 259. Oldenstein 1977., 142-143. 91 Postoje naznake da su bili dio konjske opreme; Bishop 1992., str. 99; James 2004., str. 85; Radman-Livaja 2004., str. 96. 92 Oldenstein 1977., str. 144; Allason-Jones 1988., str. 216, kat. br. 52a9 (nalaz je datiran u kasno 2. st.); Bishop 1992., str. 99; Chapman 2005., str. 147; Bishop, Coulston 2006., str. 144-145; o dataciji tipa kojem pripadaju salonitanski privjesci S. Hoss navodi kako se na temelju precizno datiranih nalaza taj dugotrajni tip datira od zadnje četvrtine 2. do sredine 4. st., Hoss 2014., str. 259. Na temelju grobnih nalaza iz Viminacija, S. Redžić im pojavu datira od druge četvrtine 2. st., a najveću uporabu do kraja tog stoljeća, s tim da u manjem intenzitetu traju sve do 4. st. (Redžić 2013., str. 323). 93 Nalaz iz groba u Dorweileru (Haberey 1949., str. 87, sl. 7. 12) datiran je najranije od sredine 4. st., no kasnije se datacija spušta na kraj 3. i prvu polovinu 4. st. (Oldenstein 1977., str. 144). U građevinsku fazu prve četvrtine 4. st. datirani su primjerci s lokaliteta Pác u Slovačkoj (Krekovič 1994., str. 217). Dva su primjerka u Viminaciju pronađena u grobovima s kasnoantičkim materijalom datiranim u sredinu, odnosno drugu polovinu 4. st. (Redžić 2013., str. 323). 94 Redžić 2013., str. 322-333. 95 Hoss 2014., str. 262 ((katalog metalnih nalaza). 96 Oldenstein 1977., str. 249, kat. br. 291, 293, 295, T. 36. 291, 293, 295; Jilek, Stiglitz 1986., str. 187, T. 5. 6, 7; Lloyd-Morgan 1987., str. 90, T. III.B; Allason-Jones 1988., str. 216, kat. br. 52a.9, str. 228, sl. 6.52a.9; Dawson 1989., str. 343, sl. 2. 6; str. 347, sl. 4. 3,4; Alicu, Cocis, Ilies, Soroceanu 1994., str. 49, T. 33. 684-686; Rajtár 1994., str. 92, sl. 8. 4; Bishop 1992., str. 98, sl. 17. 4-6; Krekovič 1994., str. 218, sl. 6. 1, 2; Petculescu 1995., str. 124-125, T. 1. 3; Jütting 1995., str. 202, kat. br. 121, 122, str. 200, sl. 11. 121, 122; Crnobrnja, Krunić 1997., str. 289, kat. br. 488, 489; Radman-Livaja 2004., str. 135, T. 47. 320,324; James 2004., str. 85-86, sl. 40. 151-157; Chapman 2005., str. 147-148, Wa05, Wa10, Wa27, Wa28; Matešić 2005., str. 110-111, T. 13. 175, 176; Bishop, Coulston 2006., 89 90 399 Vojnički pojas iz razdoblja od sredine 2. do sredine 3. st. u materijalu s područja Salone zastupljen je s četiri kopče, 11 okova i tri pojasna privjeska, što otprilike odgovara broju nalaza pojasa iz 1. st.97 Salonitanske nalaze nije moguće datirati na temelju okolnosti nalaza jer one nisu poznate. Činjenica da su ih nosili vojnici98 također ne omogućuje preciznu dataciju jer su u Saloni, glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, kontinuirano boravili vojnici, barem oni koji su bili dodijeljeni na službu u uredu upravitelja provincije.99 Stoga su nalazi pojaseva datirani na temelju tipološke analize i usporedbom s nalazima s ostalih dijelova Carstva u razdoblje trajanja tipa od sredine 2. do sredine 3. st. s izuzetkom pojasnih privjesaka koji traju dulje, moguće sve do sredine 4. stoljeća. str. 145, sl. 88. 11, 12; Nicolay 2007., T. 41. 209.21; Weber 2007., str. 161, 210-211, sl. 12. M27, M28; Radman-Livaja 2008., str. 301, 302, sl. 48-63; Šeparović, Uroda 2009., str. 48, kat. br. 77; Redžić 2013., str. 324-333, kat. br. 798-840, T. LXIX. 798-804, T. LXX, T. LXXI. 832-840; za distribuciju i analogije vidi iscrpni popis nalaza u Hoss 2014., str. 262-273 (katalog metalnih nalaza), T. 77. H11-T. 79. H.199. 97 Višić-Ljubić 2006.; Ivčević 2013a, str. 303-305; Ivčević 2016., str. 124-137. 98 U razdoblju od vremena vladavine Marka Aurelija (161. – 180.) do početka vladavine Septimija Severa (193. – 211.) područje kojim se ovdje bavimo nije imalo veću ulogu u političko-vojnom smislu. U razdoblju 2. st. u Dalmaciji nema stacioniranih legijskih postrojbi osim u izvanrednim situacijama poput primjerice Markomanskih ratova kada se zbog potencijalne opasnosti poduzimaju mjere opreza kao npr. gradnja i obnova bedema Salone u kojoj su kraće vrijeme boravili pripadnici dviju novopodignutih legija od strane cara Marka Aurelija (II i III Italica). Sudjelovale su u ojačavanju sjevernih bedema istočnog dijela grada o čemu svjedoče sačuvani natpisi. U izgradnji i ojačavanju zidina sudjelovali su vojnici dviju dalmatinskih kohorti koji u čast caru Marku Aureliju 170. god. dograđuju dijelove gradskih zidina (Zaninović 1967., str. 69; Wilkes 1969., str. 116, 117; Jeličić 2014., str. 19). 99 Poznata je činjenica da su nakon osvajanja provincije vojnici sudjelovali u organizaciji i učvršćivanju vlasti na novoosvojenom području, uspostavljanju administrativnih okvira, uvođenju poreza i provođenju regrutacije. Nakon te faze u kojoj je još moglo biti i borbenih aktivnosti, ponekad ostaju uglavnom manje jedinice stacionirane u većem broju postaja, kako bi održavale unutarnju sigurnost i mir (Campbell 2002., str. 89-91). Vojnici su doprinosili održavanju infrastrukture, kontrolirali promet i razmjenu robe te izvršavali razne zadatke u administraciji i strukturalnom razvoju koristeći znanja i iskustva iz ratova, rada u vojnoj administraciji i s terena (Southern 2007., str. 77-82). 400 K AT A L O G POJASNE KOPČE 1. Pojasna kopča, inv. br. AMS H-2925, sl. 1. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 3,2 cm, vis. 2,35 cm Opis: sačuvan je dio polukružnog okvira kopče, volute su izvijene do okvira kopče ali nisu spojeni s njim te tvore bubrežasti motiv, pravokutni nastavak za učvršćivanje za pojas, trn nedostaje Datacija: druga polovina 2. st., prva desetljeća 3. st. Način nabave: kupljeno, 1891. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: Behrens 1912, str. 87, sl. 3, 14; Sagadin 1979, kat. br. 155, T. 9. 12; Nedved 1981, str. 181, sl. 8. 312, 313; Jilek, Stiglitz 1986, str. 197, T. 8. 10; Lloyd-Morgan 1987, str. 90, T. III.A; Zotović, Jordović 1990, str. 93, G-137, T. CXXXII.3, str. 100, G-202, T. CLXVI.5; Koščević 1991, str. 67, T. XXVI. 366; Rajtár 1994, str. 92, sl. 8. 6; Völling 1996, str. 442-444, kat. br. 19, 20, sl. 4. 5, 6; Ciugudean 1997, str. 687, sl. 31; Chapman 2005, str. 119-120, kat. br. Sh01, Sh03, Sh07, Sh12; Radman-Livaja 2004, str. 190, T. 41. 272-273; Radman-Livaja 2008, str. 297, 304, kat. br. 14-16; Hoss 2014, str. 43-44, 47-48 (katalog): A.593, A.594, A.596, A.599, A. 656, A.667, A.668 2. Pojasna kopča, inv. br. AMS H-1620, sl. 2. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 3,5 cm, vis. 2,7 cm Opis: okvir kopče je polukružan, unutrašnje volute spojene su s okvirom te tvore bubrežasti motiv, pravokutna ušica za učvršćivanje za pojas, trn nedostaje Datacija: druga polovina 2. st., prva desetljeća 3. st. Način nabave: kupljeno, 1885. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: Sagadin 1979, kat. br. 152, T. 9. 9; Stuppner 2002, str. 27, sl. 4, 9, 10; Hoss 2014, str. 50-52 (katalog metala): A.727, A.711 A.737, A.749 401 3. Pojasna kopča, inv. br. AMS H-3390, sl. 3. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 3,5 cm, vis. 3,1 cm Opis: okvir kopče je polukružan, unutrašnje volute spojene su s okvirom te tvore bubrežasti motiv, pravokutna ušica za učvršćivanje za pojas, trn je sačuvan djelomično Datacija: druga polovina 2. st., prva desetljeća 3. st. Način nabave: kupljeno, 1896. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 4. Pojasna kopča, inv. br. AMS H-4237, sl. 4. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 3 cm, vis. 2,4 cm Opis: okvir kopče je polukružan, a s unutrašnje strane okvira se izvijaju volute, pravokutni nastavak za učvršćivanje za pojas, trn nedostaje Datacija: druga polovina 2. st., prva desetljeća 3. st. Način nabave: kupljeno, 1905. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: Fülep 1977, str. 64, T. 39.8; Boube-Piccot 1980, str. 253, kat. br. 413; Koščević 1991, str. 67, T. XXVI. 368; Jütting 1995, str. 194-195, kat. br. 41, T. 7.41; Radman-Livaja 2004, str. 191, T. 42. 274; Chapman 2005, 119, Nr. Sh 16; Hoss 2014, str. 54, 56 (katalog metala): kat. br. A.764, A.768, A. 769, A.771, A. 772 POJASNI OKOVI 5. Pojasni okov, inv. br. AMS H-3773, sl. 5. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 4 cm, vis. 2 cm Opis: pravokutni okov izrađen na proboj, središnji dio ukrašen križnim motivima, na sredini bočnih strana po jedna zakovica 402 Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. Način nabave: kupljeno, 1899. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: Webster 1958, str. 91, kat. br. 209, sl. 7.209; Allason-Jones 1988, str. 215, 216, 52a.3, str. 227, sl. 5. 52a.3; Dawson 1989, str. 88, T. IIB; Dearne 1990, str. 27, sl.1; Koščević 1991, T.XXIX. 400; Radman-Livaja 2004, str. 191, T. 42. 280; Chapman 2005, str. 109, 110, kat. br. Sc07, Sc09, sc 13, Sc17-18; Sc20-22, Sc 27; Bishop, Coulston 2006, str. 145, sl. 88. 3, 4; Redžić 2013, str. 43, kat. br. 25, T. VII. 25 b, 25c; T. IL. 452-455; Hoss 2014, str. 136-138 (katalog), kat. B.869, B.893-895 (tip B.11.a) i B.980 (tip B.11.1d) 6. Pojasni okov, inv. br. AMS H-3437, sl. 6. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 4,2 cm, vis. 2,3 cm Opis: ulomak pravokutnog okova izrađenog na proboj, središnji dio ukrašen križnim motivima, s bočne strane dodatak na kojem je rupica za zakovicu Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. Način nabave: kupljeno, 1896. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 7. Pojasni okov, inv. br. AMS H-5033, sl. 7. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 5,1 cm, vis. 1,9 cm Opis: pravokutni okov izrađen na proboj, središnji motiv su dvije vitice S oblika, s jedna strane zakovicom pričvršćen ulomak pločice kojom je vjerojatno bio povezan s kopčom Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. Način nabave: nepoznat Smještaj: Arheološki muzej u Splitu 403 Literatura: Oldenstein 1977, T. 62. 791-793; Redžić 2013, str. 206, kat. br. 460, 461, T. IL. 460a-b, 461; Hoss 2014, str. 141 (katalog), T. 45. B.946 8. Pojasni okov, inv. br. AMS H-5034, sl. 8. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 5,1 cm, vis. 1,9 cm Opis: pravokutni okov izrađen na proboj, središnji motiv su dvije vitice S oblika, na uglovima rupice za zakovice Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. Način nabave: nepoznat Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 9. Pojasni okov, inv. br. AMS 72116, sl. 9. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 5,1 cm, vis. 1,9 cm Opis: pravokutni okov izrađen na proboj, središnji motiv su dvije vitice S oblika, s jedne su strane na uglovima po jedna zakovica, a s druge jedna na sredini. Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. Način nabave: nepoznat Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 10. Pojasni okov, inv. br. AMS 72117, sl. 10. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 5,1 cm, vis. 1,9 cm Opis: pravokutni okov izrađen na proboj, središnji motiv su dvije vitice S oblika, na uglovima po jedna zakovica Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. 404 Način nabave: nepoznat Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 11. Pojasni okov, inv. br. AMS 72118, sl. 11. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 5,1 cm, vis. 1,9 cm Opis: pravokutni okov izrađen na proboj, središnji motiv su dvije vitice S oblika, na uglovima po jedna zakovica Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. Način nabave: nepoznat Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 12. Pojasni okov, inv. br. AMS H-1352, sl. 12. Lokalitet: Kapljuč, Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: duž. 3,3 cm, vis. 2,1 cm Opis: ovalni okov izrađen na proboj Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st. Način nabave: poklon, 1884. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: Oldenstein 1977, str. 273, kat. br. 930-931, T. 70. 930-931; Dawson 1989, str. 343, sl. 2, 16; Redžić 2013, str. 213, kat. br. 493, T. LI. 493 13. Pojasni okov, inv. br. AMS H-572, sl. 13. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: vis. 4,3 cm, šir. 2,5 cm Opis: okov zaobljenog središnjeg i pravokutnog gornjeg dijela, na dnu oblik pelte s rupicom za zakovicu, sa stražnje strane pravokutnog dijela trn Datacija: druga polovina 2. st., prva desetljeća 3. st. Način nabave: nepoznat Smještaj: Arheološki muzej u Splitu 405 Literatura: Petru 1972, T. XVII, gr. 130. 32; Oldenstein 1977, str. 270, kat. br. 869, T. 66. 869; Zotović, Jordović 1990, str. 90, G-115, T. CXVI. 3; Koščević 1992, str. 73, kat. br. 87-89, str. 88, T. 7. 87, 89; Ivanišević, Nikolić-Đorđević 1997, str. 134, sl. 55. 19; Radman-Livaja 2004, str. 134, kat. br. 281-285, T. 42. 281-283, T. 43. 284, 285; Radman-Livaja 2005, str. 43, kat. br. 18, 19, sl. 3. 18, 19; Vujović 2013, str. 36, T. III. 5; Hoss 2014, kat. br. 1626-1846, T. 59. B.1626-T. 60.1646 14. Pojasni okov, inv. br. AMS H-4107, sl. 14. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: vis. 4,2 cm, šir. 2,5 cm Opis: okov zaobljenog središnjeg i pravokutnog gornjeg dijela, na dnu kružni oblik s nizom rubnih kuglica i rupicom za zakovicu, sa stražnje strane pravokutnog dijela dva trna Datacija: druga polovina 2. st., prva desetljeća 3. st. Način nabave: kupljeno, 1903. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 15. Pojasni okov, inv. br. AMS H-2987, sl. 15. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: vis. 5,1 cm, šir. 2,2 cm Opis: okov zaobljenog središnjeg dijela, na dnu kružni oblik s nizom rubnih kuglica i rupicom za zakovicu, gornji dio u obliku dvostruke pelte Datacija: druga polovina 2. st., prva desetljeća 3. st. Način nabave: kupljeno, 1892. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: Oldenstein 1977, str. 270, kat. br. 869, T. 66. 869 406 POJASNI PRIVJESCI 16. Pojasni privjesak, inv. br. AMS H-1655, sl. 16. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: vis. 3,2 cm, šir. 0,6 cm, deblj. 0,1 cm Opis: pojasni privjesak kapljičastog oblika, sačuvan mali dio ušice. Datacija: kraj 2., 3. st. Način nabave: kupljeno, 1885. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: Oldenstein 1977, str. 249, kat. br. 291, 293, 295, T. 36. 291, 293, 295; Jilek, Stiglitz 1986, str. 187, T. 5. 6, 7; Lloyd-Morgan 1987, str. 90, T. III.B; Allason-Jones 1988, str. 216, kat. br. 52a.9, str. 228, sl. 6.52a.9; Dawson 1989, str. 343, sl. 2. 6; str. 347, sl. 4. 3,4; Bishop 1992, str. 98, sl. 17. 4-6; Rajtár 1994, str. 92, sl. 8. 4; Alicu, Cocis, Ilies, Soroceanu 1994, str. 49, T. 33. 684-686; Krekovič 1994, str. 218, sl. 6. 1, 2; Petrulescu 1995, str. 124-125, T. 1. 3; Jütting 1995, str. 202, kat. br. 121, 122, str. 200, sl. 11. 121, 122; Radman-Livaja 2004, str. 135, T. 47. 320,324; James 2004, str. 85-86, sl. 40. 151-157; Chapman 2005, str. 147-148, Wa05, Wa 10, Wa27, Wa28; Matešić 2005, str. 110-111, T. 13. 175, 176; Bishop, Coulston 2006, str. 145, sl. 88. 11, 12; Nicolay 2007, T. 41. 209.21; Weber 2007, str. 161, 210-211, sl. 12. M27, M28; Radman-Livaja 2008, str. 301, 302, sl. 48-63; Šeparović, Uroda 2009, str. 48, kat. br. 77; Redžić 2013, str. 324-333, kat. br. 798-840, T. LXIX. 798-804, T. LXX, T. LXXI. 832-840; Hoss 2014, str. 262-273 (katalog), T. 77. H11-T. 79. H.199. 17. Pojasni privjesak, inv. br. AMS H-864, sl. 17. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: vis. 3,3 cm, šir. 1 cm, deblj. 0,3 cm Opis: pojasni privjesak kapljičastog oblika Datacija: kraj 2., 3. st. Način nabave: nepoznat Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore 407 18. Pojasni privjesak, inv. br. AMS H-2998, sl. 18. Lokalitet: Salona (Solin) Materijal: bronca Dimenzije: vis. 4,35 cm, šir. 1,1 cm, deblj. 0,3 cm Opis: pojasni privjesak kapljičastog oblika Datacija: kraj 2., 3. st. Način nabave: kupljeno, 1892. god. Smještaj: Arheološki muzej u Splitu Literatura: vidi gore IZVORI Amm.Marc. Amijan Marcelin, Historija, prevela i priredila M. Milin, Beograd 1998. Apul., Met., IX, 39 Lucius Apuleius, Metamorphoses, Stephen Gaselee (ur.), http://data.perseus.org/ citations/urn:cts:latinLit:phi1212.phi002.perseus-lat1:9.39 (pristupljeno 17. 10. 2019.) Joseph BJ Josephus Bellum judaicum Josip Flavije, Judejski rat, preveo D. Glumac, Beograd 1967. Tac. Hist. I, 57 Kornelije Tacit, Manja djela, Historije, preveo i priredio J. Miklić, Zagreb 2007. Tac. Ann. XIII. 35 Kornelije Tacit, Anali, preveo i priredio J. Miklić, Zagreb 2006. Plin. NH. Pliny the Elder, The Natural History, preveli i priredili John Bostock, H. T. Riley, http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-eng1:33.54 (pristupljeno 31. 5. 2019.) Pet. Sat. Petronije Arbiter, Satirikon ili vragolaste pripovijesti, Prijevod i popratni tekstovi A. B. Kalinić, Zagreb 1986. Veg. Mil. Publije Flavije Vegecije Renat, Sažetak vojne vještine, Zagreb 2002. 408 LITERATURA Alicu, Cocis, Ilies, Soroceanu 1994 D. Alicu, S. Cocis, C. Ilies, A. Soroceanu, Small Finds from Ulpia Traiana Sarmizegetusa I., Cluj-Napoca 1994. Allason-Jones 1988 L. Allason-Jones, »‘Small finds’ from turrets on Hadrian’s Wall«, in: J. C. Coulston (ed.), Military Equipment and the Identity of Roman Soldiers, Proceedings of the Fourth Roman Military Equipment Conference, (BAR International Series 394), Oxford 1988, 197-233. Barkóczi 1948 L. Barkóczi, »Deux tombes de cheval à Brigetio«, Archaeologiai Értestitő, 3. ser., VII-VIII-IX (1946-1948), Budapest 1948, 169-182. Behrens 1912 G. Behrens, »Neue Funde aus dem Kastell Mainz«, Mainzer Zeitschrift VII, Mainz 1912, 82-109. Bishop 1992 M. C. Bishop, »The early imperial ‘apron’«, Journal of Roman Military Equipment Studies 3, Oxford 1992, 81-104. Bishop, Coulston 2006 M. C. Bishop, J. C. N. Coulston, Roman Military Equipment from Punic Wars to the Fall of Rome, Oxford 2006. Böhme 1972 A. Böhme, »Die Fibeln der Kastelle Saalburg und Zugmantel«, Saalburg Jahrbuch XXIX, Berlin-New York 1972, 5-112. Boube-Piccot 1964 Ch. Boube-Piccot, »Une Phalère de harnais à décor de trompettes«, Bulletin d’archeologie Marocaine V, Tanger 1964, 183-199. Boube-Piccot 1980 C. Boube-Piccot, Les bronzes antiques du Maroc III, Les chars et l’attelage, Rabat 1980. Breeze, Close-Brooks, Graham Ritchie 1976 D. J. Breeze, J. Close-Brooks, J. N. Graham Ritchie, Appendix: The Ownership of Arms in the Roman Army, in: D. J. Breeze, J. Close-Brooks, J. N. Graham Ritchie, Soldiers’ Burials at Camelon, Stirlingshire, 1922 and 1957, Britannia 7, London 1976, 93-95. Cambi 1988 N. Cambi, »Nadgrobna stela s čitavom ljudskom figurom na istočnom Jadranu«, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 27, Razdio povijesnih znanosti 14 (1987/1988), Zadar 1988, 93-114. Cambi 2002 N. Cambi, Antika, Zagreb 2002. 409 Cambi 2005 N. Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005. Campbell 2002 B. Campbell, War and society in Imperial Rome 31 BC-AD 284, London-New York 2002. Chapman 2005 E. M. Chapman, A Catalogue of Roman Military Equipment in the National Museum of Wales, British Archaeological Reports International Series 388, Oxford 2005. Ciugudean 1997 D. Ciugudean, »Aspecte privind restaurarea şi reconstituirea unei piese de echipament militar Roman«, Apulum XXXIV, Alba Iulia 1997, 685-689. Ciugudean 2011 D. Ciugudean, »‘Ringschnallencingulum’-type belts from Apulum«, in: I. Piso, V. Rusu-Bolindeţ, R. Varga, S. Mustaţă, E. Beu-Dachin, L Ruscu (eds.), Scripta classica. Radu Ardevan sexagenario dedicata, Cluj. Napoca 2011, 99-113. Ciugudean 2012 D. Ciugudean, »Another Roman grave with military equipment from Apulum«, Apulum XLIX, Alba Iulia 2012, 109-130. Ciugudean 2017 D. Ciugudean, »Roman bronze military equipment and harness in the Collections of the Alba Iulia museum. I. Belt and baldric plates«, Acta Musei Apulensis. Apulum LIV, 341-408. Coulston 1987 J. C. Coulston, »Roman Military Equipment on Third Century Tombstones«, in: M. Dawson (ed.), Roman Military Equipment The Accoutrements of War, Proceedings of the Third Roman Military Equipment Research Seminar, (BAR International Series 336), Oxford 1987, 141-156. Coulston 2004 J. C. N. Coulston, »Military identity and personal self-identity in the Roman army«, in: L. de Ligt, E. Hemelrijk and H. W. Singor (eds), Roman Rule and Civic Life: Local and Regional Perspectives, Proceedings of the Fourth Workshop of the International Network Impact of Empire (Roman Empire, c. 200 B.C. - A.D. 476), Leiden 2004, 133-152. Coulston 2007 J. C. Coulston, »Art, Culture and Service: The Depiction of Soldiers on Furnerary Monuments of the 3rd Century AD«, in: L. De Blois, E. Lo Cascio (eds.), The Impact of the Roman Army (200 BC – AD 476). Econimic, Social, Political, Religious and Cultural Aspects, Proceedings of the Sixth Workshop of the International Network Impact of Empire (Roman Empire, 200 BC – AD 476), Capri, Mach 29 – April 2, 2005, Leiden, 2007, 529-561. 410 Crnobrnja, Krunić 1997 A. Crnobrnja, S. Krunić, »Vojna oprema i konjska orma«, u: S. Krunić (ed.), Antička bronca Singidunuma, Beograd 1997, 261-302. Dawson 1989 M. Dawson, »A review of the equipment of the Roman army of Dacia«, in: C. van Driel-Murray (ed.), Roman Military Equipment: the Sources of Evidence, Proceedings of the Fifth Roman Military Equipment Conference, (BAR International Series 476), Oxford 1989, 337-377. Dearne 1990 M. J. Dearne, »Military Equipment from Romano-British Caves«, Arma 2/2, December 1990, 26-28. Deschler-Erb 1997 E. Deschler-Erb, »Vindonissa: ein Gladius mit reliefverzierter Scheide und Gürtelteilen aus dem Legionslager«, Gesellschaft Pro Vindonissa Jahresbericht 1996, Brugg 1997, 13-31. Deschler-Erb 1999 E. Deschler-Erb, Ad arma! Römisches Militär des 1. Jahrhunderts n. Chr. In Augusta Raurica, Forschungen in Augst 28, Augst 1999. Dizdar 2010 M. Dizdar, kat. br. 29, in: I. Radman-Livaja, Nalazi rimske vojne opreme u Hrvatskoj, katalog izložbe, Zagreb 2010, 244-245. Feugère 2002 M. Feugère, Weapons of the Romans, Gloucestershire 2002. Franzoni 1987 C. Franzoni, Habitvs atque habitudo militis. Monumenti funerari di militari nella Cisalpina Romana, Roma 1987. Fülep 1977 F. Fülep, Roman cemeteries on the Territory of Pécs (Sopianae), Budapest 1977. Gabelmann 1973 H. Gabelmann, »Römische Grabmonumente mit Reiterkampfszenen in Rheingebiet«, Bonner Jahrbucher 173, Bonn 1973, 132-201. Galić, Radman-Livaja 2006 M. Galić, I. Radman-Livaja, »VTERE FELIX – Pojasna garnitura iz Varaždinskih Toplica«, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3.s, XXXIX, Zagreb 2006, 165-186. Gilliver 2007 K. Gilliver, »The Augustean Reform and the Structure of the Imperial Army«, in: Erdkamp (ed.) A companion to the Roman Army, 2007, 183-200. Gore 1984 R. Gore, »The dead do tell tales at Vesuvius«, in: National Geographic 165, no. 5 (May 1984), 572-625. 411 Grew, Griffiths 1991 F. Grew, N. Griffiths: »The Pre-Flavian Military Belt: the Evidence from Britain«, Archaeologia or miscellaneous tracts relating to antiquity 109, Oxford 1991, 47-84. Haberey 1949 W. Haberey, »Ein spätrömischen Frauengrab aud Dorweiler, Kr. Euskirchen«, Bonner Jahrbucher 149, Bonn 1949, 82-93. Henderson 1949 A. M. Henderson, »Small objects in Metal, Bone, Glass, etc.«, in: J. P. Bushe-Fox: Fourth Report on the Excavations of the Roman Fort at Richborough, Kent, Reports of the Research Committee of the Society of Antiquaries of London 16, Oxford 1949, 106-159. Hofmann 1905 H. Hofmann, Römische militargrabsteine der Donauländer, Wien 1905. Hoss 2009 S. Hoss, »The military belts of the equites«, in: H. J. Schalles, A. W. Busch (ed.), Waffen in Aktion. Akten des 16. Internationalen Roman Military Equipment Conference (ROMEC) Xanten, 13.-16. Jun 2007, Xantener Berichte 16, Mainz 2009, 313-322. Hoss 2011 S. Hoss, »The Roman Military Belt«, in: H. Koefoed, M. L. Nosch (ed.), Wearing the Cloak, Dressing the Soldier in Roman Times. Ancient Textiles Series 10, Oxford 2011, 29-44. Hoss 2012 S. Hoss, »The Origin of the Ring Buckle Belt and the Persian Wars of the 3rd century«, in: L. Vagalinski, N. Sharankov (eds.), Limes XXII, Proceedings of the 22nd International Congress of Roman Frontier Studies, Ruse Bulgaria, September 2012, Sofia 2015, 319-326. Hoss 2013 S. Hoss, »A theoretical approach to Roman military belts«, in: M. Sanader, A. Rendić-Miočević, D. Tončinić, I. Radman-Livaja (eds.), Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu, Radovi XVII. ROMEC-a = Weapons and Military Equipment in a Funerary Context. Proceedings of the XVIIth ROMEC, Zagreb 2010, Zagreb 2013, 317-326. Hoss 2014 S. Hoss, Cingulum Militare: Studien zum römischen Soldatengürtel des 1. bis 3. Jh. n. Chr., unpublished Ph.D. thesis, Leiden 2014. Hoss 2017 S. Hoss, »Sharp dressed men: the Roman military belt as fashion item«, Journal of Roman Military Equipment Studies 18, 2017, 85-99. Hübener 1963/1965 W. Hübener, »Zu den provinzialrömischen Waffengräbern«, Saalburg Jahrbuch XXI (1963/1964), Berlin 1964, 20-25. 412 Ivanišević, Nikolić-Đorđević 1997 V. Ivanišević, S. Nikolić-Đorđević, »Novi tragovi antičkih fortifikacija u Singidunumu«, Singidunum 1, Beograd 1997, 65-150. Ivčević 2013a S. Ivčević, »First-century Military Gear from Salona«, in: M. Sanader, A. RendićMiočević, D. Tončinić, I. Radman-Livaja (ed.), Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu, Radovi XVII. ROMEC-a = Weapons and Military Equipment in a Funerary Context. Proceedings of the XVIIth ROMEC, Zagreb 2010, Zagreb 2013, 299-316. Ivčević 2013b S. Ivčević, »Roman Military Gear Depicted on Grave Monuments from the Archaeological Museum in Split«, in: N. Cambi, G. Koch, Sepulkralna skulptura zapadnog Ilirika i susjednih oblasti u doba rimskog Carstva/Funerary sculpture of the western Illyricum and neighbouring regions of the Roman Empire, Proceedings of the International Scholarly Conference in Split from September 27th – 30th 2009, Split 2013, 443-479. Ivčević 2016 S. Ivčević, Tipologija i kronologija rimske vojne opreme u doba principata na području između rijeka Krke i Cetine, Zagreb 2016 (neobjavljena doktorska radnja). Ivčević 2019 S. Ivčević, »Nalazi rimske vojne opreme iz Augusteuma u Naroni«, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 44, Cambijev zbornik I, Split 2019, 297-312. James 2004 S. James, »Excavations at Dura-Europos 1928-1937«, Final Report VII, the Arms and Armour and other Military Equipment, London 2004. Jeličić 2014 J. Jeličić Radonić, Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije, Split 2014. Jilek, Stiglitz 1986 S. Jilek, H. Stiglitz, Vorläuge Untersuchungsergebnisse der Notgrabung B 9 im Abschnitt Petronell 1985, Carnuntum Jahrbuch 1986, Wien 1986, 171-192. Jobst 1975 W. Jobst, Die römischen Fibeln aus Lauriacum, Linz 1975. Jütting 1995 I. Jütting, »Die Kleinfunde aus dem römischen Lager Eining-Unterfeld«, Bayerische Vorgeschichtsblätter 60, München 1995, 143-230. Kostromichyov 2016 D. Kostromichyov, »Openwork buckles with pelta-form loop and opposite extention«, Journal of Roman Military Equipment Studies 17, 2016, 141-155. Koščević 1991 R. Koščević, Antička bronca iz Siska, Umjetničko-obrtna metalna produkcija iz razdoblja Rimskog Carstva, Zagreb 1991. 413 Koščević 1992 R. Koščević, »Rimsko-provincijalni metalni predmeti – prilog poznavanju oblika«, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 9, Zagreb 1992, 69-89. Koščević 2000 R. Koščević, Arheološka zbirka Benko Horvat, Zagreb 2000. Krekovič 1994 E. Krekovič, »Military Equipment on the territory of Slovakia«, Journal of Roman Military Equipment Studies 5, Oxford 1994, 211-225. Lawson 1978 A. K. Lawson, »Studien zum römischen Pferdegeschirr«, Jahrbuch des römisch-germanischen Zentralmuseums Mainz 25, Mainz 1978, 131-172. Lloyd-Morgan 1987 G. Lloyd-Morgan, »Professor Robert Newstead and Finds of Roman Military Metalwork from Chester«, in: M. Dawson (ed.), Roman Military Equipment, The Accoutrements of War, Proceedings of the Third Roman Military Equipment Research Seminar, (BAR International Series 336), Oxford 1987, 85-97. Matešić 2005 S. Matešić, Fibeln, Militaria, Pferdgeschirr und Wagenteile der Gersbach-Grabung im Bonner Legionslager, magistarska radnja, Köln 2005. Morel, Bosman 1989 J. M. A. W. Morel, A. V. A. J. Bosman, »An early burial in Velsen I«, in: C. van Driel – Murray (ed.), Roman Military Equipment: the Sources of Evidence, Proceedings of the Fifth Roman Military Equipment Conference, (BAR International Series 476), Oxford 1989, 167-192. Nedved 1981 B. Nedved, »Nakit rimskog razdoblja«, katalog, in: Š. Batović (ed.), Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas, Zadar 1981, 151-182. Nicolay 2007 J. Nicolay, Armed Batavians, Use and significance of Weaponary and Horse Gear from non-military contexts in the Rhine Delta (50. BC to 450 AD), Amsterdam 2007. Oldenstein 1977 J. Oldenstein, »Zur Ausrüstung römischer Auxiliareinheiten«, Bericht der Römisch-Germanischen Kommission 57 (1976), Mainz 1977, 49-284. Petru 1972 S. Petru, Emonske nekropole, Ljubljana 1972. Petculescu 1995 L. Petculescu, »Military equipment graves in Roman Dacia«, Journal of Roman Military Equipment Studies 6, 1995, 105-145. Radman-Livaja 2004 I. Radman-Livaja, Militaria Sisciensia, Nalazi rimske vojne opreme iz Siska u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu, Zagreb 2004. 414 Radman-Livaja 2005 I. Radman-Livaja, »Finds of Roman Military Equipment from Teutoburgium«, in: Z. Visy (ed.), Limes XIX. Proceedings of the XIXth International Congress of Roman Frontier Studies, Pécs 2005, 939-951. Radman-Livaja 2008 I. Radman-Livaja, »Roman belt-fittings from Burgenae«, Journal of Roman Military Equipment Studies 16, Oxford 2008, 295-308. Rajtár 1994 J. Rajtár, »Waffen und Ausrüstungsteile aus dem Holz-Erde-Lager von Iža«, Journal of Roman Military Studies 5, Oxford 1994, 83-95. Redžić 2013 Saša T. Redžić, Rimske pojasne garniture na tlu Srbije od I do IV veka, doktorska radnja, Beograd 2013. Roma sul Danubio 2002 M. Buora, W. Jobst (ed.), Roma sul Danubio, Da Aquileia a Carnuntum lungo la via dell’ambra (Catalogi e monografie archeologiche dei Civici musei di Udine 6), Udine 2002. Sagadin 1979 M. Sagadin, »Antične pasne spone in garniture v Sloveniji«, Arheološki Vestnik 30, Ljubljana 1979, 294-338. Schleiermacher 2000 M. Schleiermacher, »Römisches Pferdegeschirr aus den Kastellen Saalburg, Zugmantel und Feldberg«, Saalburg Jahrbuch 50, Mainz am Rhein 2000, 167-193. Southern 2007 P. Southern, The Roman army, A Social and Institutional History, Oxford 2007. Speidel 2009a M. A. Speidel, »Dressed for the occasion. Clothes and context in the Roman Army«, in: M. A. Speidel, Heer und Herrschaft im römischen Reich der Kaiserzeit, Stuttgart 2009, 235-248. Speidel 2009b M. A. Speidel, »Militia. Zu Sprachgebrauch und Militarisierung in der kaiserzeitlichen Verwaltung«, in: M. A. Speidel, Heer und Herrschaft im Römischen Reich der Hohen Kaiserzeit, Stuttgart 2009, 273-281. Starac 2006 A. Starac, Reljefni prikazi na rimskim nadgrobnim spomenicima u Arheološkom muzeju Istre u Puli, Pula 2006. Stuppner 2002 A. Stuppner, »Rinvenimenti germanici a nord di Carnuntum«, in: M. Buora, W. Jobst (ed.), Roma sul Danubio, Da Aquileia a Carnuntum lungo la via dell’ambra, Udine 2002, 21-32. 415 Šeparović, Uroda 2009 T. Šeparović, N. Uroda, Antička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (izbor), Split 2009. Teichner 2011 F. Teichner, Die Gräberfelder von Intercisa II, Die Altfunde der Museumssammlungen in Berlin, Mainz und Wien, Berlin 2011. Višić-Ljubić 2006 E. Višić-Ljubić, »Cingulum kopče iz Salone«, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 99, Split 2006, 161-170. Völling 1996 Th. Völling, »Römische Ausrüstungsgegenstände aus Olympia«, Germania 74/2, Mainz 1996, 431- 451. Vujović 2013 M. B. Vujović, »Roman Weapons and Military Equipment from Singidunum«, Vesnik vojnog muzeja 40, Beograd 2013, 29-48. Weber 2007 M. Weber, »Militärische Ausrüstungsgegenstände, Pferdegeschirrbestandteile und Fibeln aus dem römischen vicus Pons Aeni/Pfaffenhofen«, Bayerische Vorgeschichtsblätter 72, München 2007, 151-233. Webster 1958 G. Webster, »The Roman Military Advance Under Ostorius Scapula«, The Archaeological Journal 115, London 1958, 49-98. Webster 1998 G. Webster, The Roman Imperial army of the First and Second centuries A.D., Norman 1998. Wilkes 1969 J. J. Wilkes, Dalmatia, London 1969. Woodfin 2006 W. T. Woodfin, »An Officer and a Gentleman: Transformations in the Iconography of a Warrior Saint«, Dumbarton Oaks Papers 60 (2006), 2007, 111-143. Woods 1994 D. Woods, »The Ownership and Disposal of Military Equipment in the Late Roman Army«, Journal of Roman Military Equipment Studies 4, 1993, 55-65. Zaninović 1967 M. Zaninović, »Ilirsko pleme Delmati«, Godišnjak V, Centar za balkanološka ispitivanja knj. V/3, Sarajevo 1967, 5-101. Zotović, Jordović 1990 Lj. Zotović, Č. Jordović, Viminacium, nekropola »Više grobalja«, Beograd 1990. 416 FINDS OF MILITARY BELT PARTS FROM SALONA OF THE 2ND AND 3RD CENTURY Abstract The Roman army belt was a particular and identifiable part of the personal equipment of soldiers that in the course of time assumed a powerful symbolic meaning because from it hung the sword, basic weapon of the soldier, which made a unit with the belt. We can find proof that the belt took on the most important role of any of the external symbols of soldier in written sources and in the circumstance that the belt was an almost obligatory part of equipment as portrayed in sepulchral monuments. It did not lose its symbolic role and importance even when the sword was no longer hung from it, rather from a strap over the shoulder, which had happened by the middle of the 2nd century at the latest. Even after that, the belt remained real mark of military honour and status. In the course of time, the army belt changed its appearance and manner of decoration. Since parts of belts from Salona from the 1st and early 2nd century have already been discussed in recent scholarly literature, here we shall deal with a typological account of the belt that developed from the middle of the 2nd century AD and was also used in the first half of the third. Buckles with extensions for connection with the strap, punched mounts and teardrop-shaped belt prongs are discussed. Belt buckles Second century belt buckles differ from earlier versions primarily by their construction. The buckle was no longer connected to the belt by a hinge but by a trapezoid or square extensions that was used to connect to the belt buckle or through which the strap of the belt was passed directly. They have been found in many parts of the Empire, and are best represented on the limes and are ascribed to military wear. On the whole they date to the period from the middle of the second to the middle of the 3rd century, but from the early 3rd already they are less in evidence, possible driven out by annular and square buckles that came into use at the end of the second century. In recent times the idea has appeared that the buckle with extensions might have appeared earlier. Based on the findings in the graves of the necropolis of Više grobalja in Viminacium with coins of Hadrian it has been suggested that this type made its appearance in the second quarter of the 2nd century. Buckles with a semicircular frame with ends bent into volutes sometimes joined with the frame on the inside belong to the Osterburken type. Several authors have made typological distinctions within the type according to differing criteria. S. Hoss divides her A.5 type according to the appearance of the volutes into three variants (A.5a-c). In terms of her division one buckle from Salona (cat. no. 1) belongs to variant A.5.a (with extension and simple volutes). 417 This variant is represented by many examples from the whole area of the Empire and we can find a number of close analogies from various areas for our example. Two buckles (cat. no 2, 3) would belong to variant A.5.b (buckle with extension and volutes joined with the frame of the buckle). This type is fairly evenly distributed in various areas, and of the many extant examples, our two buckles are most similar to examples from Britain, Germany and Austria. To variant A.5.c (buckle with extension and volutes outside the lug) belongs buckle catalogue number 4. This variant is just as much represented in numerical terms as the previous one, but for our example with its very short external volutes we can find just a few close analogies. Buckles of this type are distributed from Britain, with the emphasis on Hadrian’s Wall, along the German limes all the way to the Black Sea where a very large number of finds is connected with the historical circumstances of this period. As far as distribution is concerned, there is no difference among the variants, and the differences in the dating are negligible. Although this kind of buckle was slowly going out of fashion from the late 2nd and early 3rd century when new ways of belt fastening appeared, there are finds showing that the type was not finally abandoned until the late 3rd and early 4th century. Belt plates Numerous changes with respect to belt mounts from earlier times can be observed in this period, visible in the workmanship, decoration and choice of decorative motif and the manner in which they are attached to the belt. Those openwork belt plates although to a certain extent stilistically uniform, the diversity of decorative motifs characterises them, and a large number of types appear concurrently. Seven rectangular openwork belt plates have been preserved from the area of Salona (cat. nos. 5-11). They belong to the most numerous, and earliest, group of mounts in the period under discussion here, and in the literature are usually divided into variants according to their decorative motifs (type Hoss B.11.1). They can be dated to the period from the middle, or the last third of the 2nd century to the mid-3rd century. Most of the finds of this type come from camps on the limes along the Danube and the Rhine but they can be found all over the Roman Empire. Although they belong to the same type of rectangular mount from Salona, they do differ from each other. Two are decorated with cross motifs, and the remaining five rectangular mounts (cat. nos. 7-11) have matching dimensions and decorations, and were probably part of the same belt set. Typologically they belong to the same group as the previous two mounts, but differ in the central motif formed by two scrolls in the shape of an S. As for the oval frame from Salona we can only assume that it served as a belt mount since such mounts were used to decorate not only belts but harnesses, and probably leather bags. In its motif, our mount (cat. no. 12) is most similar to the group of mounts decorated with a trumpet shaped motif, as to be found widely distributed in the Empire, mainly in 418 army camps, where they have been dated to the second half of the 2nd and the early 3rd century, lasting perhaps throughout the first half of the 3rd. Three belt mounts from Salona of a particular shape the purpose of which has been confirmed by finds with buckles of the Osterburken type (cat. nos. 1315) are dated from the second half or the end of the 2nd and to the first half of the 3rd century. They belong to the Hoss B 25 type and are relatively rarely found in Roman sites. This goes particularly for the specially shaped example catalogue number 15, the top part of which is not expanded in the form of a rectangle, as is usual, but has the shape of a double pelta; we have found only a comparable example from Zugmantel in Germany, and one more from Orgovány in Hungary. This type of belt mount is most to be found in Raetia, Noricum and Pannonia. Strap ends From approximately the mid-second century tear-drop shaped strap ends appeared, found mainly in military sites, but civilian use cannot be ruled out. They have been found with various types of buckles and mounts, and are well represented on the whole area of the Roman Empire, most of all in the Danubian region. In general they date to the mid-2nd and to the 3rd century, and continue to make appearances up to the mid-4th century. Three strap ends of this type (Klosterneuburg) were found in Salona (cat. nos. 16-18), characterised by simple workmanship, square or semicircular loops for hanging and a decorative boss at the bottom. It is possible to pick out two variants of the type, and ours belong to the much more represented variant of rectangular cross-section and simple workmanship. The army belt from the period from the mid-2nd to the mid-3rd century in material from Salona and surrounds is represented by four buckles, 11 mounts and three belt pendants, which more or less corresponds to the number of belt finds from the 1st century. The Salona finds cannot be dated on the basis of the circumstances of the finds, since they are not known. The fact that they were worn by soldiers also does not enable a precise dating for in Salona, capital city of Roman Dalmatia, soldiers, at least those who had been assigned service in the office of the governor of the province, were a constant presence. Hence the finds of belts have had to be dated on the grounds of typological analysis and comparison with finds from other parts of the Empire in the period in which the type lasted, from the mid-2nd to the mid-3rd century with the exception of belt pendants that perhaps remained in use longer, until the middle of the 4th century. Key words: Salona; military belt; belt buckles; belt plates; strap ends; mid-2nd and mid-3nd century 419 SADRŽAJ Predgovor (Nenad Cambi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Salona – kratka povijest grada od nastanka do propasti . . . . . . . . . . Salona – a Brief History of the City from its Founding to the Fall . . Raspored izlaganja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 5 11 17 Robert Matijašić: Cecilije Metel u Saloni 119./118. pr. Kr. . . . . . . . . . . Caecilius Metellus in Salona in 119-118 BC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 31 Siniša Bilić-Dujmušić: Salona pod opsadom Marka Oktavija . . . . . . . . . Salona under Siege by Marcus Octavius . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 92 Jasna Jeličić Radonić: Urbanizam Salone u svjetlu novih istraživanja. . The Urbanism of Salona in the Light of New Research . . . . . . . . . . . 93 108 Radoslav Bužančić: Salonae prije integracije antičkih naseobina u središte Ilirika emporij, epineion i oppidum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Salonae before the Integration of Ancient Settlements into the Centre of Illyricum – emporium, epineion and oppidum . . . . . . . . . . . . . . . . 111 133 Dražen Maršić: Službe i karijere Lucija Anicija Petinata starijeg i mlađeg (CIL 3, 14712-14713) s posebnim osvrtom na kontroverzu kolektiviteta praefectura phariaca Salonitana. . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 The Posts and Careers of Lucius Anicius Paetinas the Elder and the Younger (CIL III 14712-14713) with Special Reference to the Controversy of the Collective Nature of the Praefectura Phariaca Salonitana 173 Željko Miletić: Kvatuorviri i duoviri Salone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . The Quattuorviri and Duoviri of Salona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177 187 Branko Matulić: Salonitanska škola – radionica mozaika . . . . . . . . . . . . The Salona Mosaic School or Workshop . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189 212 Marija Buzov: Mozaička baština Salone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . The Mosaic Heritage of Salona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215 245 Ivan Radman-Livaja: Textile Crafts in Salona According to Epigraphic Evidence . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Tekstilni obrt u Saloni na temelju epigrafske građe . . . . . . . . . . . . . . 249 274 Dino Demicheli: Dva neobjavljena zavjetna žrtvenika Jupiteru iz Salone Two Unpublished Votive Altars Dedicated to Jupiter from Salona. . . 277 287 Ivan Matijević: Kronologija rimskih vojnih postrojbi u Saloni tijekom principata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . The Chronology of Roman Military Units in Salona During the Principate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289 Nikola Cesarik: Bilješke o natpisima vojnika pomoćnih konjaničkih postrojbi s područja Salone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Notes about Inscriptions of Soldiers of the Auxiliary Cavalry Units from the Salona Area . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301 299 322 Patrice Faure: Salona and the Roman Army in the third Century (A.D. 170-285) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Salona i rimska vojska u 3. stoljeću (170. – 285.) . . . . . . . . . . . . . . . 323 344 Naser Ferri: I membri dell’esercito romano nella Dardania romana originari da Salona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pripadnici rimske vojske u rimskoj Dardaniji podrijetlom iz Salone . 345 361 Domagoj Tončinić: Gaii Lucretii ex legionis VII Claudia pia fidelis i pitanje obiteljskih odnosa na stelama VII. legije u Saloni . . . . . . . . . The Gaii Lucretii ex Legionis VII Claudia Pia Fidelis and the Issue of Family Relations on Stelae of Legio VII in Salona . . . . . . . . . . . . 388 Sanja Ivčević: Nalazi dijelova vojničkog pojasa s područja Salone iz razdoblja 2. i prve polovine 3. stoljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Finds of Military Belt Parts from the Salona of the 2nd and 3rd Century 389 417 365 Ivana Jadrić-Kučan — Ivana Banovac: Nekoliko crtica o carskom štovanju Flavijevske i Antoninske dinastije u Saloni . . . . . . . . . . . . . 421 A Few Remarks about the Imperial Cult of The Flavian and Antonine Dynasties in Salona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443 Ana Torlak: Kult Merkura u Saloni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . The Mercury Cult in Salona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445 465 Kornelija A. Giunio: Organizacija kulta Izide u Saloni . . . . . . . . . . . . . . The Organisation of the Isis Cult in Salona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 467 494 Guntram Koch: Marble Sculptures in Salona: Imports – Local Production 495 Mramorna skulptura u Saloni: Import – lokalna produkcija . . . . . . . 520 Erwin Pochmarski — Barbara Porod: Der spätantike Porträtkopf aus Salona in Graz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kasnoantički portret iz Salone u Grazu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 529 543 Zrinka Buljević: Tehnike oblikovanja i dekoriranja ranorimskog salonitanskog staklenog posuđa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . The Techniques of Forming and Decorating Early Roman Salona Glass Vessels . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 545 Vedrana Jović Gazić: Transformacije i kontinuiteti u urbanističkoj strukturi kasnoantičke Salone (od 3. do 7. stoljeća) . . . . . . . . . . . . . . Transformations and Continuities in the Urbanistic Structure of Late Antique Salona (from the 3rd to the 7th Century) . . . . . . . . . . . . . 571 Mirjana Sanader: Salona u kasnoj antici – propast ili promjena? . . . . . . Salona in Late Antiquity – Downfall or Change? . . . . . . . . . . . . . . . 601 617 Fabrizio Bisconti: Ultime riflessioni sulla plastica funeraria cristiana in Istria e Dalmazia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Najnovija razmišljanja o nadgrobnoj plastici u Istri i Dalmaciji . . . 619 635 Josipa Baraka Perica: Agers of Ancient Colonies in Late Antiquity: Examples of Salona and Iader . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ageri antičkih kolonija u kasnoj antici: primjeri Salone i Iadera . . . 641 654 570 600 Zvonimir Forker: Prokopije i Salona: uloga Salone u Gotskom ratu . . . Prokopios von Kaisareia und Salona: die Rolle Salonas in dem Gotenkrieg . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 683 Nino Švonja: Lokalitet Crikvine u Vranjicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . The Locality of Crikvine in Vranjic . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 685 702 Ema Višić-Ljubić: Nova saznanja o zidanoj grobnici E u tzv. bazilici diskoperti na Marusincu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . New Knowledge Concerning the Built Tomb E in What is Called the Basilica Discoperta in Marusinac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 703 655 718 Vesna Lalošević: Slika Salone u legendama mučenika Dioklecijanova progona kršćana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . The Image Of Salona in the Legends of the Martyrs of Diocletian’s Persecutions of the Christians . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 719 Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 751 Kazalo geografskih pojmova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 761 750

RELATED PAPERS

RELATED TOPICS

Log In

Nalazi dijelova vojničkog pojasa s područja Salone iz razdoblja 2. i prve polovine 3. st.

Nalazi dijelova vojničkog pojasa s područja Salone iz razdoblja 2. i prve polovine 3. st.

Nalazi dijelova vojničkog pojasa s područja Salone iz razdoblja 2. i prve polovine 3. st.

Nalazi dijelova vojničkog pojasa s područja Salone iz razdoblja 2. i prve polovine 3. st.

Nalazi dijelova vojničkog pojasa s područja Salone iz razdoblja 2. i prve polovine 3. st.

Related Papers

RELATED PAPERS

RELATED TOPICS